Restauracija knjiga

Zaštita pisane baštine važna je i potrebna radi povijesne i kulturološke vrijednosti. Produljenjem trajnosti pisane baštine usporava se proces prirodnog starenja pa je na taj način moguće pisanu baštinu sačuvati za buduće naraštaje. Restauracija i konzervacija pridonose ovakvom očuvanju. Temeljni princip restauracije knjiga je taj da se restauratorskim zahvatom ne naruši izvorni izgled knjiga i da se ne naprave nova oštećenja. Restauracija je krajnji oblik zaštite koji se provodi kad je šteta već učinjena. Njome se obnavlja građa koja je oštećena, dok konzervacija podrazumijeva zaustavljanje procesa degradacije.
Restauracija knjiga i radovi koji prethode restauraciji
Prvi korak u restauraciji je evidentiranje gradiva i opis vrste i uzroka oštećenja, identifikacija materijala od kojih je građa sačinjena, podaci o punilima, ljepilima i pigmentima. Također se izrađuje (foto)dokumentacija vezana za knjižni blok i korice kako bi konačna restaurirana knjiga mogla biti što sličnija izvornoj.
Zatim se određuje način obrade gradiva. Koja će se metoda restauracije primijeniti ovisi o samom dokumentu, knjizi ili rukopisu, odnosno da li se on restaurira zbog svoje povijesne ili estetske vrijednosti. Način rada također ovisi i o stupnju oštećenja i kakvoći papira, o materijalnim sredstvima kojima raspolažemo i veličini zbirke koju treba restaurirati.
Na knjizi se prvo radi suho mehaničko čišćenje površinske prljavštine, iščetkavanjem mekanom četkom, struganjem skalpelom, brisanje gumicama (električnom i ručnom). U slučaju pljesni, listovi se moraju dezinficirati.
Restauracija papira – metoda ručne restauracije
Osnova ove tehnike rada jest dopuna dijelova dokumenta koji nedostaju papirom i pojačavanje rubova. Kad listovi nisu jako oštećeni, princip rada se sastoji u nadomještanju dijelova koji nedostaju papirom slične kakvoće i izgleda i fiksiranju ljepilom za dokument. Oni listovi koji su jače oštećeni, cijelom se površinom kaširaju na japanski papir ili se presvlače japanskim papirom sa obiju strana, pri čemu se odabire što tanji papir kako bi čitljivost bila bolja.
Metoda ručne restauracije prikladna kad su oštećenja dokumenta manja te kada se popravci oštećenih listova knjige izvode u samom knjižnom bloku. Ova metoda zahtijeva mnogo vremena i stručni kadar te je za obradu novije tiskane građe preskupa.
Restauriranje listova knjiga dolijevanjem papirne kaše
Princip rada ove metode je u nadopunjavanju dijelova dokumenta koji nedostaju posebno pripremljenom papirnom kašom, koja se priprema od celuloznih vlakana, ljepila i velike količine vode.
nakon čega se prenose u knjigovežnicu.
Restauriraju se i stari uvezi, a knjige se, ovisno o stanju izvornog uveza, nakon restauriranja uvezuju u restaurirane izvorne korice ili u nove, izrađene po uzoru na izvorne. Za posebno vrijedno gradivo izrađuje se i odgovarajuća zaštitna ambalaža po mjeri.

Foliotisak ili zlatotisak

Tehnika tiska koja koristi foliju napravljenu od višeslojnog poliestera koji pod utjecajem visoke temperature i pritiska otpušta na podlogu (papir, knjigoveško platno, kožu…) tanki metalizirani sloj. U zlatotisku se najčešće koristi zlatna ili srebrna . Foliotisak nije samo otiskivanje u zlatnoj boji, nego je to cijeli spektar boja koje možemo upotrijebiti za otiskivanje. U našoj tiskari posjedujemo digitalni foliotisak nabavljen uz potporu Ministarstva obrta i poduzetništva Republike Htvatske.

Digitalizacija

Cilj i svrha digitalizacije najčešće su određni namjerom ustanove da pomoću digitalnih preslika poboljša dostupnost građi, zaštiti izvornike, stvara nove proizvode i usluge te upotpuni fond ustanove. Pri postavljanju ciljeva digitalizacije potrebno je voditi računa i o iskoristivosti računalnog medija, mogučnosti izgradnje osmišljenih digitalnih zbirki i privlačenju novih korisnika. Cilj i svrha digitalizacije najčešće su određeni namjerom ustanove da pomoču digitalnih preslika poboljša dostupnost građi, zaštiti izvornike, stvara nove proizvode i usluge te upotpuni fond ustanove. Pri postavljanju ciljeva digitalizacije potrebno je voditi računa i o iskoristivosti računalnog medija, mogućnosti izgradnje osmšiljenih digitalnih zbirki i privlačenju novih korisnika. Cilj i svrha digitalizacije najčešće su određeni namjerom ustanove da pomoču digitalnih preslika poboljša dostupnost građi, zaštiti izvornike, stvara nove proizvode i usluge te upotpuni fond ustanove. Pri postavljanju ciljeva digitalizacije potrebno je voditi računa i o iskoristivosti računalnog medija, mogućnosti izgradnje osmišljenih digitalnih zbirki i privlačenju novih korisnika. U našoj tiskari digitalizaciju radimo na profesionalnoj opremi Atiz do formata 2xA2. Oprema je nabavljena uz potporu Ministarstva gospodarstva i EU.